Apel

Srpsko vojničko groblje u Bitolju nikada nije kompletno završeno: Predsednik Zajednice Srba u Makedoniji otkriva šta je sve potrebno za uređenje kompleksa

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: RINA
Zoran na Kajmakčalanu decenijama čuva sećanje na neznane junake sa Solunskog fronta

Srpsko vojničko groblje u Bitolju je, posle Zejtinlika, najveće vojničko groblje van granica naše zemlje. Na njemu počivaju div-junaci koji su poginuli u ratovima od 1912. do 1918. godine, a ono zapravo nikada nije završeno, pa ni danas.

Dejan Mladenović, čuvar groblja i Zoran Žugić, predsednik Zajednice Srba u Makedoniji pokušavaju da podignu ovaj memorijalni kompleks na nivo koji zaslužuje, ali im je za to potrebna pomoć. Nedavno ih je posetio i istoričar amater Uroš Delovski.

- Nalazimo se na srpskom vojničkom groblju u Bitolju koje je nastalo ekshumacijom vojnika sa Pelistera, kao i onih koji su ovde ginuli, uz jedan mali deo stradalih na Kajmakčalanu. Bilo je tu i vojnika koji su poginuli 1912. godine, kada su oslobađali Bitolj od Turaka. Zanimljivo je da je Bitolj i 1912. i 1916. godine oslobođen na potpuno isti datum 19. novembra - ispričao je Zoran Žugić Delovskom tokom obilaska.

Foto: RINA

Groblje, nažalost, ni do danas nije završeno.

- Pre svega, imamo problem sa ovim stazama koje pokrivaju preko 1.500 kvadrata. To dosta košta, ali morate da znate da je srpsko vojničko groblje u Bitolju najveće posle Zejtilnika na ovom prostoru i ono to zaslužuje - ističe Žugić i pokazuje granitni kamen koji je originalno postavljen:

- Nemajući dovoljno sredstava, mi improvizujemo. Da imamo novca, ne bismo nikoga molili, sami bismo sve završili. Zato apelujem na sve naše Srbe. Ove godine će nam Ministarstvo kulture pomoći da delimično, odnosno jednim delo, sredimo ove krstače. Groblje nije ograđeno onako kako treba i tu imamo jedan problem. Iza nas je nekoliko kuća koje su divlje useljene. Tu žive dve ili tri porodice Albanaca koje prolaze kroz groblje, jer ti ljudi prosto nemaju kuda proći.

Foto: RINA

Žugić navodi da je, prema procenama, neophodno između 200.000 i 230.000 evra kako bi se ovo vojničko groblje kompletno uredilo.

- Nije to malo, shvatamo da je cifra velika, ali smatram da ovi junaci to apsolutno zaslužuju - zaključio je on.

This browser does not support the video element.

00:11
Polaganje venaca u zalivu Guvija na Krfu gde se 1916. godine iskrcala srpska vojska nakon Albanske golgote Izvor: Kurir